GLOBALNO ZAGREVANJE VEĆ PRELAZI ZACRTANI JEDAN I PO STEPEN

Globalni cilj da se u 21. veku zagrevanje ograniči na jedan i po stepen Celzijusa mogao bi da bude pređen već u naredne četiri godine, predviđaju istraživači. Naučnici se nadaju da će ovo biti samo privremeno otopljenje.

Oni kažu da sada postoji šansa od 66 odsto da će se mo preći prag globalnog zagrevanja od jedna i po stepeni od sada do 2027. godine.

Šanse se povećavaju zbog emisija iz ljudskih aktivnosti plus vremenskih događaja poput El Ninja koji se očekuju ovog leta. El Ninjo (dečak) je atmosferski fenomen nazvan po toploj okeanskoj morskoj struji koja zapljuskuje obale Perua. Donosi vlažno i kišovito vreme, te poplave u inače suvim područjima Južne Amerike, te sušno razdoblje u području Indonezije. Javlja se u razmacima od tri do pet godina.

Ako svet pređe granicu, naučnici naglašavaju da će ovo otopljenje, verovatno biti privremeno, prenosi BBC.

Dostizanje praga značilo bi da je svet za jedan i po stepen topliji nego što je bio tokom druge polovine 19. veka, pre nego što su emisije fosilnih goriva iz industrijalizacije zaista počele da rastu. Cifra od jednog i po stepena postala je simbol globalnih pregovora o klimatskim promenama. Zemlje su se složile da „nastave napore“ da ograniče porast globalne temperature na jedna i po stepeni Celzijusa prema Pariskom sporazumu iz 2015.

Prelazak preko jednog i po stepena svake godine tokom decenije ili dve doveo bi do daleko većeg uticaja zagrevanja, kao što su duži toplotni talasi, intenzivnije oluje i šumski požari.

Ali prelaženje nivoa u nekoj od narednih godina ne bi značilo da je granica Pariza probijena. Naučnici kažu da još ima vremena da se ograniči globalno zagrevanje naglim smanjenjem emisija.

Svetska meteorološka organizacija od 2020. daje procenu šansi da svet pređe prag od jednog i po stepena u bilo kojoj godini.

Tada su predviđali da postoji manje od 20 odsto šansi da se probije jedan i po stepen u narednih pet godina.

Do prošle godine ovo je poraslo na 50 odsto, a sada je skočilo na 66 odsto, što naučnici kažu da znači da je „verovatnije nego ne“.

Meterološkinja i profesorka na poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Mirjam Vujadinović-Mandić, za portal N1 podseća da sa trenutnim politikama koje su aktuelne, projektovanje zagrevanje do kraja veka trebalo bi da bude najmanje tri stepena.

„Sa novim politikama smanjili bi na dva do dva i po stepena“, kaže Vujadinović-Mandić.

Srbija važi za jednu od vrućih tački na planeti kao i ceo Mediteran, gde temeprature već idu preko željenog jednog i po stepena.

Decenijama se verovalo da ako se svet zagreje za oko dva stepena, to bi bio prag opasnih uticaja – ali su 2018. značajno revidirali ovu procenu, pokazujući da bi prelazak već preko jednog i po stepena stepeni bio poguban za svet.

Tokom poslednjih nekoliko decenija naš svet koji se pregreva je podigao živu tako da su 2016. godine, najtoplije zabeležene, globalne temperature bile 1,28 stepena iznad predindustrijske brojke.

„Zaista smo sada nadomak privremenog prekoračenja od jedng i po stepena za srednju godišnju temperaturu, i to je prvi put u ljudskoj istoriji da smo tako blizu“, rekao je profesor Adam Skaif, šef dugoročne prognoze u Met ofisu (Met Office), koji prikupljaju podatke meteoroloških i klimatskih agencija širom sveta.

„Mislim da je to možda najočitija i najočiglednija i najjednostavnija statistika koju imamo u izveštaju“, rekao je on na konferenciji za novinare.

Prekoračenje granice čak i na samo godinu dana je zabrinjavajući znak da se zagrevanje ubrzava, a ne usporava.

„Ovaj izveštaj pak ne znači da ćemo trajno premašiti nivo od jedan i po stepen Celzijusa naveden u Pariskom sporazumu koji se odnosi na dugotrajno zagrevanje tokom mnogo godina“, rekao je generalni sekretar VMO profesor Peteri Talas.

Podsetimo, prošle godine u Evropi su zabeležene rekordne temeprature vazduha u mnogim zemljama. Osim toga leto je obeležila suša kakva decenijama nije viđena.

Ove godine u Australiji su zabeležene temeprature preko 40 stepeni. Međutim, u to vreme u Australiji je bilo leto. Ono što zabrinjava jesu velike prolećne vrućine pa je tako u Indiji tokom proleća od toplotng udara preminulo 11 ljudi.

E2 portal (N1)