Zbog potražnje za litijum-jonskim baterijama, razvoj domaćih lanaca za snabdevanja baterijama, uključujući i kapacitet proizvodnje, postaje sve važniji. Jer, zemlje nastoje da pređu sa vozila sa unutrašnjim sagorevanjem na EV.
10 zemalja sa najvećim kapacitetima
Najveći proizvođači baterija nalaze se u regionima koji imaju veliku potražnju za električnim vozilima i koji imaju dobar pristup sirovinama.
Izvor: S&P Global Market Intelligence
Kina je daleko najveći lider u proizvodnji baterija sa skoro 80% globalnog litijum-jonskog proizvodnog kapaciteta. Ova država takođe dominira drugim delovima lanca snabdevanja, uključujući rudarstvo i preradu, odnosno pročišćavanje minerala baterija kao što su litijum i grafit.
SAD prate Kinu, sa oko 6% ili 44 GWh globalnog proizvodnog kapaciteta. Teslina i Panasonikova Giga Nevada čine većinu ukupnog godišnjeg proizvodnog kapaciteta SAD sa 37 GW, što ovaj pogon čine najvećim na svetu.
Evropske zemlje zajedno čine 68 GWh ili oko 10% globalne proizvodnje baterija. Štaviše, Mađarska i Poljska su među prvih pet, gde se nalaze fabrike u vlasništvu velikih proizvođača baterija kao što su SK Innovation i LG Chem.
Budućnost proizvodnje baterija za električna vozila
Prema S&P Global Market Intelligence-u, očekuje se da će se globalni kapacitet proizvodnje litijum-jonskih baterija više nego udvostručiti do 2025. godine.
U tabeli ispod je dat primer 10 zemalja koje bi mogle da dominiraju do 2025.godine
Iako se očekuje da će Kina ponovo doći na prvo mesto, njen udeo u svetskom kapacitetu mogao bi pasti na oko 65% kako druge zemlje budu povećavale proizvodnju baterija. Na primer, predviđa se da će nemački kapacitet porasti na 164 GWh, što predstavlja povećanje od 15 puta za samo četiri godine.
Štaviše, očekuje se da će SAD više nego udvostručiti svoj kapacitet do 2025.godine U stvari, očekuje se da će 13 novih fabrika biti u funkciji u narednih pet godina, pružajući podsticaj domaćim kapacitetima za proizvodnju EV baterija.
Važno je napomenuti da se industrija baterija brzo razvija i da bi se ovi rangiranje moglo promeniti kako proizvođači otvaraju radnje u različitim zemljama. Međutim, jasno je da će i potražnja za baterijama i proizvodni kapacitet rasti. I više baterija zahteva više sirovina, posebno kritičnih metala kao što je litijum.
Globalna potražnja za litijumom u fabrikama baterija mogla bi da dostigne 3 miliona tona do 2030. godine, što bi zahtevalo ogromno povećanje u odnosu na 82.000 tona proizvedenih 2020.godine. Kako zemlje poput SAD povećavaju proizvodnju baterija, novi izvori litijuma bi se mogli pokazati sve vrednijim u izgradnji održivih lanaca snabdevanja baterijama.
E2 portal (Energija Balkana)
